Suche
Mein Konto
Klimatske promjene u fokusu: COP30 počinje u Brazilu – Kritičan trenutak!
Globalno zatopljenje dostiže nove rekorde. COP30 u Brazilu ispituje emisije i njihov globalni utjecaj na 1,5°C.
Klimatske promjene u fokusu: COP30 počinje u Brazilu – Kritičan trenutak!
Ako pogledate aktualna zbivanja u području zaštite klime, vrlo brzo postaje jasno: vrijeme je ključno! Deutschlandfunk izvješćuje da su emisije stakleničkih plinova dosegle zabrinjavajući rekord od 53,2 milijarde tona ekvivalenta CO2 u 2024. To još jednom pokazuje da su hitno potrebne učinkovite mjere.
Predstojeći globalni klimatski summit COP30, koji počinje 10. studenog u Belému u Brazilu, postavio je ambiciozan cilj smanjenja emisije CO2 kako bi se globalno zagrijavanje ograničilo na najviše 1,5 stupnjeva Celzijusa. Međutim, to će biti težak zadatak jer je, prema Programu UN-a za okoliš (UNEP), Zemlja već postavljena za razinu zagrijavanja od 2,8 stupnjeva Celzijusa do kraja stoljeća. Ovo je više nego alarmantno!
Emisije na prvi pogled
Do 2024. prosječno globalno zatopljenje već je iznosilo plus 1,55 stupnjeva Celzijusa u usporedbi s predindustrijskim vremenima. Statista ističe da su najveći emiteri, a to su Kina, SAD, Indija i EU, zajedno odgovorni za preko 50% globalnih emisija stakleničkih plinova. Samo je Kina proizvela lavovski udio emisija u 2024. s 15,5 milijardi tona ekvivalenta CO2, a slijede je SAD i Indija.
Za Njemačku je situacija nešto složenija. Unatoč smanjenju vrijednosti povezanih s emisijama od oko 48% od 1990., Njemačka je i dalje najveći emiter unutar EU. U 2024. godini bilo je 649 milijuna tona CO2-EQ, što odgovara 1,27% globalnih emisija. Cilj njemačkog Zakona o zaštiti klime od 682 milijuna tona bio je stoga malo ispod cilja, ali cilj za 2030. je 438 milijuna tona.
Globalne nejednakosti u emisijama
Još jedna zanimljiva točka su emisije po glavi stanovnika, koje prema Energija i upravljanje u 2021. u svijetu je bilo oko 4,7 tona CO2. Velika razlika se može vidjeti u pojedinim regijama: Amerikanac emitira onoliko CO2-EQ u jednoj godini koliko stanovnik DR Konga u 30 godina. Dok je Indija najmanji od najvećih emitera s emisijama po stanovniku od gotovo tri tone CO2-EQ godišnje, Palau je na prvom mjestu s gotovo 67 tona CO2-EQ godišnje.
Ono što je posebno zastrašujuće je da 10% najbogatijih svjetske populacije uzrokuje gotovo 50% globalne emisije CO2. U Njemačkoj je najbogatijih 1% stanovništva samo u 2019. ispustilo 108,7 tona CO2-EQ — gotovo 16 puta više od siromašnije polovice. Ova nejednakost u emisijama naglo se povećala od 1980. godine i pokazuje da nije ključan rast stanovništva, već naš način života.
Rješenje klimatske krize ne može se odvojiti od pitanja ekonomske moći. Ovdje se postavlja pitanje kako možemo riješiti te probleme. Fokus na smanjenje emisija i odgovorno upravljanje resursima nužan je kako bi se zajamčila budućnost vrijedna življenja.
Stoga smo suočeni s izazovom poduzimanja pravovremenih mjera za zaštitu našeg planeta. Svatko od nas može učiniti razliku. Moramo djelovati zajedno za buduće generacije prije nego bude prekasno!