Klimatska revolucija: ICJ proglasio države zakonskim čuvarima klime!

Klimatska revolucija: ICJ proglasio države zakonskim čuvarima klime!

Odluke o klimatskoj politici u posljednjih nekoliko mjeseci ne ostavljaju nikakvu sumnju da se pritisak na vlade diljem svijeta povećava. Međunarodni sud pravde (ICJ) je 23. srpnja 2025. u revolucionarnom mišljenju utvrdio da države imaju obvezu aktivno djelovati protiv klimatskih promjena. Ova odluka uslijedila je nakon opsežne kampanje pacifičkih otočnih zemalja, predvođenih Vanuatuom, a pokrenuta je Rezolucijom 77/276 Opće skupštine UN-a iz ožujka 2023. Sudjelovalo je više od 100 zemalja i organizacija, čineći ovaj izraz najopsežnijim te vrste do sada, jer taylorwessing.com izvješća.

Svih 15 sudaca ICJ-a složilo se oko svojih ključnih stavova: Borba protiv klimatskih promjena nije puka politička preporuka, već pravna obveza u međunarodnom pravu. Uz tri dobro poznata klimatska sporazuma—UNFCCC, Kyoto protokol i Pariški sporazum—drugi međunarodni zakoni također čine pravni okvir koji obvezuje države da spriječe značajnu štetu okolišu.

Obveze i prava

Jedan od ključnih nalaza mišljenja ICJ-a je priznavanje novog ljudskog prava: prava na čist i zdrav okoliš. Ovo pravo nije samo ključno za druga ljudska prava, već također ističe cilj od 1,5 stupnjeva Pariškog sporazuma kao primarni cilj. Nadalje, države moraju primijeniti rigorozan standard brige u svom klimatskom djelovanju, uzimajući u obzir vlastite sposobnosti i odgovornosti.

Činjenicu da izazov nije lak potvrđuju i presude nacionalnih sudova u Europi, poput nizozemskog Vrhovnog suda, koji je pozvao na smanjenje emisija od 25% do 2020. ili belgijskog suda, koji je naredio smanjenje od 55% do 2030. Ovi trendovi pokazuju da ICJ podržava široki pokret za jačanje klimatskih obveza i korporativne odgovornosti.

Humanitarni izazovi u Pojasu Gaze

Kao da klimatski izazovi nisu dovoljni, ICJ je nedavno donio odluku iu još jednom osjetljivom kontekstu. Napomenuo je da je Izrael, kao okupacijska sila, dužan zadovoljiti osnovne potrebe civilnog stanovništva u Pojasu Gaze. To znači da se mora podržati isporuka humanitarne pomoći, posebice putem UNRWA-e. Unatoč opetovanim optužbama protiv nekih zaposlenika, Izrael nije dokazao njihovu povezanost s terorističkom organizacijom Hamas, navodi se u priopćenjima ICJ-a, a prenosi aljazeera.com.

Ocjena ICJ-a da se izgladnjivanje ne smije koristiti kao metoda ratovanja u središtu je aktualne političke rasprave. Dok Izrael koristi humanitarnu pomoć kao sredstvo pritiska na Hamas, situaciju u Pojasu Gaze međunarodna zajednica doživljava kao humanitarnu katastrofu. To ilustrira složenost situacije koja nema samo klimatske već i vrlo aktualne geopolitičke dimenzije.

Ukratko, trenutne odluke ICJ-a utječu i na klimatsku politiku i na humanitarna načela. Sve veće obveze država u području zaštite klime također bi mogle imati dalekosežne posljedice za korištenje fosilnih goriva i korporativnu odgovornost. U vrijeme kada su globalni izazovi usko povezani, ključno je da mi kao zajednica pronađemo rješenja koja su usredotočena i na ljude i na prirodu.