Zašto je Palestina toliko važna i zašto svijet ne može zatvoriti oči

Smještena u središtu Bliskog istoka, Palestina funkcionira kao neupadljivo, ali neizostavno središte globalnih veza. Njegov geostrateški položaj čini ga ključnim čimbenikom u kontroli resursa i infrastrukture koji čine okosnicu modernog globalnog gospodarstva. Ugniježđeno između Azije, Afrike i Europe, ovo područje leži na raskrižju trgovačkih putova, energetskih koridora i digitalnih mreža, čija se važnost proteže daleko izvan regionalnih granica.

Počnimo s energetskim resursima: blizina najbogatijih svjetskih nalazišta nafte i tranzitnih ruta za izvoz plina čini Palestinu strateškim žarištem. Iako samo područje nema značajnih rezervi, ono graniči sa zemljama i rutama koje određuju globalni protok energije. Cjevovodi i brodski putovi koji prolaze Bliskim istokom često su udaljeni samo nekoliko stotina kilometara. Nestabilnost u ovoj regiji može odmah poremetiti opskrbne lance i potaknuti globalne cijene nafte, što će se osjetiti upravo na crpkama. Kontrola nad ovom zonom znači utjecaj na stabilnost globalnih energetskih tržišta.

Na drugoj razini, regija igra središnju ulogu u podatkovnom prometu. Podmorski kabeli koji prenose internetski promet između Europe, Azije i Afrike prolaze duž obala istočnog Sredozemlja. Ove digitalne veze prenose velik dio svjetskih podataka - od financijskih transakcija do svakodnevne komunikacije. Blizina ovih kabela i povezanih točaka za slijetanje čini Palestinu potencijalnom kontrolnom točkom. Prekidi ili ciljane intervencije mogu imati ozbiljan utjecaj na globalni protok informacija i utjecati na tvrtke i privatne osobe diljem svijeta.

Tome su dodani trgovački putovi koji su stoljećima prolazili Bliskim istokom i sada dobivaju novu važnost u modernim gospodarskim koridorima. Projekti poput kineske inicijative Pojas i put (BRI), koja je od 2013. uložila više od trilijun dolara u infrastrukturu diljem svijeta, i ekonomskog koridora Indija-Bliski istok-Europa (IMEC), koji se gura naprijed od samita G20 2023., ilustriraju stratešku situaciju. Obje inicijative imaju za cilj povezati Aziju s Europom preko Bliskog istoka – putem željeznica, podatkovnih kabela i cjevovoda. IMEC, koji podržavaju zemlje poput Indije, Saudijske Arabije i Sjedinjenih Država, također je namijenjen suprotstavljanju utjecaju Kine u regiji, kao što je opisano u analizi Zaklade Carnegie za međunarodni mir ( Carnegiejeva zaklada ). Iako Palestina nije izravno na tim koridorima, njezin položaj značajno utječe na sigurnost i stabilnost okolnih ruta.

Povijesni značaj regije kao dijela drevnog Puta svile naglašava njenu ulogu poveznice između kontinenata. Danas se taj status redefinira modernim infrastrukturnim projektima, ali političke napetosti otežavaju provedbu. Sukobi poput onog između Izraela i Irana ili nedavni razvoj događaja u Hamasovo-izraelskom ratu od listopada 2023. doveli su pregovore o projektima kao što je IMEC u zastoj. Takve nestabilnosti u Palestini i oko nje izravno utječu na održivost globalnih trgovinskih mreža, jer se investitori i države oslanjaju na sigurnost kako bi unaprijedili projekte vrijedne više milijardi dolara.

Drugi aspekt je geopolitička konkurencija koju ti koridori povećavaju. Dok je Kina već aktivna u 155 zemalja s BRI-jem i postala je najveći strani investitor na Bliskom istoku od 2016., IMEC, uz potporu zapadnih sila, pokušava stvoriti protutežu. Ovo rivalstvo između velikih sila poput SAD-a i Kine odvija se na tlu Bliskog istoka – a Palestina je u središtu napetosti. Svatko tko ovdje stekne utjecaj može ne samo usmjeravati regionalnu dinamiku, već i pomoći u oblikovanju globalnih odnosa moći.

Složenost ovih projekata dodatno je povećana velikim brojem uključenih aktera i njihovim različitim interesima. Dok su zemlje poput Egipta i Turske isključene iz nekih koridora, granični sporovi i pitanja suvereniteta predstavljaju dodatne prepreke. Strateški položaj Palestine čini je potencijalnim ometačem ili posrednikom u ovim napetostima, ovisno o tome tko kontrolira. Regija stoga ostaje šahovska ploča na kojoj se sudaraju globalni interesi.

Jedna od najvažnijih žila kucavica globalnog gospodarstva vijuga kroz Egipat, samo nekoliko koraka od Palestine: Sueski kanal. Ovaj umjetni vodeni put, koji povezuje Sredozemlje i Crveno more, predstavlja ključnu vezu između Europe i Azije. Dug preko 193 kilometra, kanal omogućuje izravan transport robe i podataka bez brodova koji moraju ići dugom i skupom rutom oko Rta dobre nade. Blizina Palestine naglašava strateški značaj regije, budući da bi nestabilnosti ovdje mogle izravno ugroziti sigurnost ove rute.

Sueski kanal predstavlja neusporedivu prednost za svjetsku trgovinu. Skraćuje rutu između Arapskog mora i Londona za oko 8900 kilometara, što znatno smanjuje vrijeme i troškove goriva. U 2021. godini kanalom je prošlo preko 20.600 brodova, prosječno 56 brodova dnevno. Ovi brojevi ilustriraju koliko je plovni put bitan za globalni protok robe - od sirovina poput nafte do robe široke potrošnje. Upečatljiv primjer ranjivosti ove rute bio je incident s brodom Ever Given u ožujku 2021., kada je kontejnerski brod blokirao kanal i paralizirao globalnu trgovinu danima. Takvi poremećaji pokazuju koliko je kontrola nad okolnim teritorijima, uključujući Palestinu, usko povezana sa stabilnošću globalnih opskrbnih lanaca ( Wikipedia: Sueski kanal ).

Osim prijevoza robe, Sueski kanal igra manje vidljivu, ali jednako kritičnu ulogu za Internet. Podmorski kabeli koji prolaze duž rute povezuju Europu, Aziju i Afriku i nose značajan dio globalnog podatkovnog prometa. Egipat, kao neposredni susjed Palestine, koristi svoj geografski položaj za stvaranje učinkovitih veza između Crvenog mora i Sredozemlja. Telecom Egypt, jedini operater fiksne mreže u zemlji, upravlja takozvanim TE tranzitnim koridorom koji ima deset različitih zemaljskih ruta. Ova infrastruktura povezuje stanice za iskrcavanje na oba mora i trenutno podržava 15 aktivnih podmorskih kabela, s još pet u izgradnji. Projekti kao što je kabelski sustav 2Africa, koji slijeće na novim postajama u Port Saidu i Ras Gharebu, naglašavaju rastuću važnost regije za digitalni svijet ( Podmorske mreže: Egipat ).

Geopolitička dimenzija Sueskog kanala dodatno pojačava njegovu stratešku ulogu. Od svog otvaranja 1869., vodeni put je više puta bio poprište međunarodnih sukoba i igara moći. Nacionalizacija od strane Egipta 1956. dovela je do Sueske krize, a kanal je ostao zatvoren osam godina tijekom Šestodnevnog rata 1967. Danas je to vojna vruća točka koju koriste mornarice s interesima u Sredozemnom i Crvenom moru. Dok međunarodni ugovori jamče slobodan prolaz, napetosti u regiji mogu brzo staviti te sporazume na kušnju. Blizina Palestine ovoj strateškoj točki znači da će svaka nestabilnost ovdje poslati valove koji dopiru do kanala i šire.

Projekti modernizacije naglašavaju stalnu važnost kanala. Od 2014. napravljena su velika proširenja kako bi se povećao kapacitet s 49 na do 97 brodova dnevno. Novi sporedni kanali i obilaznice, poput obilaznice Ballah, olakšavaju promet, dok se očekuje da će planovi za dodatne tunele i mostove dodatno poboljšati povezanost. Paralelno, gospodarska zona Sueskog kanala (SCZONE) potiče ulaganja kroz smanjene carinske stope i razvoj luka i industrijskih područja. Ove inicijative pokazuju koliko je regija predana učvršćivanju svoje pozicije globalnog središta.

Za podatkovni promet, najnovija dostignuća jednako obećavaju koliko su i izazovna. Telecom Egypt postigao je sporazum s Upravom Sueskog kanala u ožujku 2021. o stvaranju novih zemaljskih vlakana između Crvenog mora i Sredozemlja. Ekosustav WeConnect, pokrenut u rujnu 2023., olakšava pristup opsežnoj egipatskoj podmorskoj kabelskoj infrastrukturi. Ali sigurnost ovih digitalnih veza ovisi o stabilnosti cijele regije – što je faktor koji naglašava važnost Palestine u ovom kontekstu.

Zamislite plovni put kojim svaki dan protječe roba u vrijednosti od gotovo 10 milijardi dolara – Sueski kanal je upravo to: neizostavan puls globalnog gospodarstva. Smješten izravno na granici između Azije, Afrike i Europe, ovaj kanal čini središnju os globalne trgovine. Njegova neposredna blizina Palestini čini regiju ključnom za sigurnost i stabilnost ove vitalne rute. Svaki potres u tom području mogao bi ugroziti protok robe kroz kanal i poremetiti globalna tržišta.

Sama količina tereta koji prolazi kroz Sueski kanal dovoljno govori: 2022. samo kineske pomorske pošiljke činile su 30 posto ukupnog teretnog prometa kroz kanal. S uvozom od 2,778 milijuna tona i izvozom od 638 milijuna tona u 2023., to pokazuje koliko globalna trgovina ovisi o ovoj ruti. Studije pokazuju da povećanje obujma trgovanja u kanalu od jedan posto može dovesti do povećanja od 69 posto u sljedećoj godini - domino efekt koji naglašava njegovu ekonomsku važnost. Kineske pomorske trgovinske aktivnosti također bi mogle povećati promet kanalima za 23 posto, pokazuje analiza ( Časopis za pomorstvo i trgovinu ).

Pogled na opskrbu energijom dodatno ilustrira stratešku ulogu. Između 5 i 10 posto svjetskog pomorskog transporta nafte prolazi kroz Sueski kanal. Svaki dan blokade – poput nesreće u Ever Givenu u ožujku 2021. – odgađa isporuku od 3 do 5 milijuna barela nafte. Takvi poremećaji izravno utječu na globalnu energetsku industriju, a time i na cijene, što se u konačnici osjeti na benzinskim postajama. Blizina Palestine ovoj upornoj točki znači da regionalne napetosti ili sukobi ovdje mogu imati izravne globalne posljedice.

Kineska inicijativa Pojas i put (BRI) dodatno pojačava važnost kanala. Od 2013. Peking je mnogo uložio u infrastrukturne projekte, uključujući energetiku, transport i tehnologiju duž trgovačkih ruta koje koriste Sueski kanal. Ova ulaganja, koja prema studijama imaju pozitivan utjecaj od 5 posto na trgovinu kanalima, pokazuju koliko su gospodarski interesi velikih sila povezani s ovom regijom. U isto vrijeme, razvojni projekti na samom kanalu - poput proširenja od 2014. - nastavljaju poticati obujam trgovine, s povećanjem od jedan posto u građevinskim projektima koji povećavaju teretni promet za 3 posto. Palestina, kao neposredni susjed, ostaje potencijalni ometač ovih ambicioznih projekata.

Sueski kanal nije samo trgovački put nego i geopolitička šahovska ploča. Nesreća Ever Given usmjerila je pozornost na alternativne koridore kao što je koridor Red-Med, koji bi povezivao Izrael sa zaljevom Aqaba. Takvi bi projekti mogli postati još važniji ako se kanal ponovno blokira. Planirani megagrad Saudijske Arabije Neom, u blizini ovog potencijalnog koridora, i normalizacija odnosa između Izraela i Saudijske Arabije mogli bi potaknuti ulaganja u takve alternative. Ali stabilnost ovih planova ovisi o sigurnosti u cijeloj regiji - faktoru koji neminovno dovodi Palestinu u igru ​​( CGTN vijesti ).

Veza između Sueskog kanala i Palestine očituje se iu vojnoj dimenziji. Kanal služi kao strateška točka za mornarice koje slijede interese u Sredozemnom i Crvenom moru. Povijesni sukobi, kao što je Sueska kriza 1956. ili zatvaranje tijekom Šestodnevnog rata 1967., ilustriraju koliko brzo regionalne napetosti mogu utjecati na pristup ovoj ruti. Geografski položaj Palestine čini je potencijalnim izvorom nestabilnosti koja bi mogla izravno utjecati na promet kanalima.

Razvojne strategije za Sueski kanal moraju se stalno prilagođavati kako bi držale korak s rastom međunarodnog pomorskog prometa. Proširenje kanala i novi građevinski projekti pokazuju pozitivne učinke na teretni promet, posebice u trećoj i četvrtoj godini nakon njihove realizacije. Ali sav taj napredak ovisi o stabilnom okruženju u kojem Palestina igra ključnu ulogu. Kontrola nad ovim područjem ne utječe samo na lokalnu dinamiku, već i na funkcionalnost jednog od najvažnijih svjetskih trgovačkih putova.

Kad pomislite na Sueski kanal, zamislite arteriju kroz koju teče značajan dio svjetske nafte. Ovaj plovni put u Egiptu, samo nekoliko stotina kilometara od Palestine, nosi ogromnu odgovornost za globalnu opskrbu energijom. Njegov strateški položaj čini ga ključnim kanalom za transport sirove nafte i rafiniranih proizvoda između naftom bogatih regija Bliskog istoka i tržišta u Europi i šire. Blizina Palestine znači da bi svaki nemir u tom području mogao ugroziti sigurnost ove vitalne energetske rute.

Brojke ilustriraju važnost Sueskog kanala za tržište nafte. Davnih 1950-ih, kanal je bio odgovoran za transport 1,7 milijuna barela dnevno, što je tada činilo oko 10 posto globalne proizvodnje. Globalna potražnja za naftom naglo je porasla - s 10 milijuna barela dnevno 1950. na 20 milijuna 1960. Ova potražnja, potaknuta obnovom Europe nakon Drugog svjetskog rata i porastom broja privatnih vozila, učinila je kanal središnjim čvorištem. Danas je njegova uloga ključna, a značajan dio transporta nafte između Perzijskog zaljeva i zapadnih tržišta prolazi ovom rutom ( Springer: Transport nafte kroz Sueski kanal ).

Povijesni događaji pokazuju koliko je ova ruta ranjiva na regionalne napetosti. Egipatska nacionalizacija Sueskog kanala 1956. pod Gamalom Abdelom Nasserom dovela je do vojne akcije Izraela i privremenog zatvaranja kanala. Posljedice su bile trenutne: duže transportne rute oko Rta dobre nade povećale su troškove naftnih tankera i nakratko utjecale na opskrbu zapadne Europe. Kako su zemlje poput Venezuele i SAD-a povećavale proizvodnju kako bi smanjile jaz, postalo je jasno koliko je stabilnost ove rute usko povezana s geopolitičkom situacijom u regiji. Palestina, kao izravni susjed, odigrala je ulogu u ovim sukobima koja je mogla utjecati na pristup kanalu.

Još jedna prekretnica došla je sa Šestodnevnim ratom 1967., kada je Sueski kanal ostao zatvoren do 1975. Tijekom tog vremena, arapski proizvođači nafte poput Iraka pozvali su na zabranu izvoza iz zemalja koje su podržavale Izrael. Saudijska Arabija, Kuvajt i Irak obustavili su isporuke britanskim i američkim tankerima, čime su izvršili značajan pritisak na tržište nafte. Zatvaranje kanala nije imalo samo ekonomski utjecaj na Egipat, već i na globalne cijene energije. Naftna kriza 1973. pojačala je ovu dinamiku, jer je cijena po barelu porasla s 2,90 USD na 12,00 USD - šok koji je pogodio globalno gospodarstvo i naglasio ovisnost o stabilnim transportnim rutama kao što je Sueski kanal.

Strateška važnost kanala bila je više puta testirana sukobima na Bliskom istoku. Arapsko-izraelski sukob, koji se zaoštrio osnutkom Izraela 1948., doveo je do zatvaranja važnih naftovoda, poput rute od Iraka do Haife. Unutarnje borbe za moć u regiji također su rezultirale zatvaranjem Transarapskog plinovoda (Tapline) 1975. godine. Takav razvoj događaja ilustrira kako politička nestabilnost ui oko Palestine može utjecati na pristup energetskim rutama koje prolaze ili ovise o Sueskom kanalu.

Otkriće novih naftnih polja u Saudijskoj Arabiji između 1948. i 1955., koje je povećalo proizvodnju sa 60.000 na gotovo milijun barela dnevno, povećalo je ovisnost o Sueskom kanalu kao tranzitnoj ruti. U isto vrijeme, događaji poput nacionalizacije iranske naftne industrije 1950-ih, što je rezultiralo embargom od 19 milijuna barela mjesečno od strane Sjedinjenih Država i Britanije, stvorili su daljnje nestašice. U tom kontekstu, kanal je ostao središnja točka čija je funkcionalnost ovisila o stabilnosti okolne regije – faktor koji neizbježno u igru ​​dovodi Palestinu.

Veza između naftnih ruta Sueskog kanala i Palestine očituje se i u vojnoj dimenziji. Kanal je bio i ostao strateška točka velikih sila koje žele osigurati svoje interese na Bliskom istoku. Napetosti u Palestini mogu brzo utjecati na sigurnost ove rute, bilo izravnim sukobom ili prekidom alternativnih cjevovoda i transportnih ruta. Svatko tko ima utjecaja na ovom području drži ključ globalne opskrbe energijom, čiji se učinci protežu na plinske pumpe diljem svijeta.

Ovo nije rat između humanitaraca i okupatora, već geopolitička borba moći nad nestabilnom regijom duž globalno najvažnije regije svijeta za globalnu ekonomiju i sigurnost podataka. Tko god kontrolira Palestinu, potkopava sigurnost i stabilnost trgovačkih ruta, prijenosa podataka i energije diljem svijeta.